Znakovi stresa i anksioznosti kod pasa

Znakovi stresa i anksioznosti kod pasa često su suptilni i lako se zamijene sa „lošim ponašanjem“. Kada pas pokazuje nemir, povlačenje ili neobične reakcije, vlasnici se pitaju da li je riječ o prolaznoj fazi ili ozbiljnijem problemu. Razumijevanje ovih znakova važno je kako bi se psu na vrijeme pružila podrška i spriječilo pogoršanje stanja.

U nastavku objašnjavamo kako prepoznati stres i anksioznost kod pasa, koji su najčešći uzroci i kada je potrebno potražiti stručnu pomoć.

Kako se stres i anksioznost manifestuju kod pasa?

Stres i anksioznost kod pasa ne izgledaju uvijek isto. Neki psi postaju povučeni i tihi, dok drugi reaguju pretjeranim uzbuđenjem ili nepoželjnim ponašanjem. Način ispoljavanja često zavisi od karaktera psa, njegove prošlosti i okruženja u kojem se nalazi.

Najčešći znakovi stresa kod pasa

Pretjerano dahtanje ili slinjenje

Ako pas dahće ili se pojačano slini bez fizičkog napora ili visokih temperatura, to može biti znak stresa ili nelagode.

Drhtanje i nemir

Drhtanje tijela, stalno mijenjanje položaja ili nemogućnost da se pas smiri često ukazuju na unutrašnji nemir.

Izbjegavanje kontakta

Pas pod stresom može izbjegavati kontakt očima, povlačiti se u ugao prostorije ili tražiti skrovišta.

Promjene u apetitu

Gubitak apetita ili odbijanje hrane jedan je od čestih znakova stresa i anksioznosti kod pasa.

Pretjerano lizanje ili griženje

Uporno lizanje šapa, griženje kože ili drugih dijelova tijela može biti način na koji pas pokušava da se smiri.

Destruktivno ponašanje

Uništavanje predmeta, grebanje vrata ili kopanje po kući često su povezani sa anksioznošću, naročito kada je pas sam.

Najčešći uzroci stresa i anksioznosti kod pasa

Promjene u rutini

Promjena rasporeda, selidba, dolazak nove osobe ili životinje u dom mogu izazvati stres kod psa.

Glasni zvukovi

Vatrometi, grmljavina ili jaka buka često izazivaju strah i anksioznost kod osjetljivih pasa.

Razdvajanje od vlasnika

Anksioznost zbog odvajanja javlja se kada pas teško podnosi ostanak sam, što se može manifestovati cviljenjem ili destruktivnim ponašanjem.

Negativna iskustva

Psi koji su doživjeli traumu, zanemarivanje ili loš tretman skloniji su razvoju anksioznosti.

Kada su ovi znakovi bezazleni, a kada nisu?

Blagi znaci stresa mogu se pojaviti povremeno i nestati sami od sebe kada se pas prilagodi situaciji. Međutim, ako simptomi traju duže, postaju intenzivniji ili utiču na svakodnevno funkcionisanje psa, potrebno je obratiti pažnju i reagovati.

Šta vlasnik može uraditi?

Vlasnici mogu pomoći psu tako što će:

• održavati stabilnu dnevnu rutinu

• osigurati mirno i sigurno okruženje

• izbjegavati nagle promjene kada god je to moguće

• posvetiti više vremena šetnji i igri

• pratiti ponašanje psa i bilježiti promjene

Važno je pokazati strpljenje i razumijevanje, jer kažnjavanje može dodatno pogoršati stres.

Kada potražiti pomoć stručnjaka?

Ako stres i anksioznost:

• traju duže vrijeme

• značajno utiču na ponašanje psa

• prate fizički simptomi

• ne prolaze uprkos promjenama u okruženju

preporučljivo je obratiti se veterinaru ili stručnjaku za ponašanje pasa. Pravovremena procjena može spriječiti razvoj ozbiljnijih problema.

U glavnom vodiču Savjeti za vlasnike pasa – najčešći problemi i kako ih prepoznati obrađeni su i drugi zdravstveni i ponašajni problemi kod pasa.

Stres i anksioznost kod pasa nisu rijetka pojava, ali se često ne prepoznaju na vrijeme. Pažljivo posmatranje, razumijevanje signala koje pas šalje i smirena reakcija vlasnika ključni su za očuvanje emocionalnog i fizičkog zdravlja psa.